STATUT E.G.C.

Na temelju clanka 11. Zakona o udrugama ("Narodne novine" broj 88/01), Osnivacka skupstina UDRUGE "ECCLESIA GNOSTICA CATHOLICA", odrzana 17. svibnja 2012. godine donijela je

S T A T U T

I

OSNOVNE ODREDBE

Clanak 1.

Ovim Statutom reguliraju se odredbe o nazivu, sjedistu, o zastupnju, o ciljevima, te djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi, o ostvarivanju javnosti rada Udruge, o clanstvu i clanarini, pravima i obavezama clanova, o unutarnjem ustroju, o tijelima Udruge, njihovom sastavu, ovlastima, nacinu odlucivanja, uvjetima i ancinu izbora i opoziva, trajanju mandata, te odgovornosti clanova, imovini i raspolaganju s mogucom dobiti, nacinu stjecanja imovine, prestanku potojanja, te postupku s imovinom u slucaju prestanka postojanja Udruge.

Clanak 2.

Naziv udruge je: UDRUGA "ECCLESIA GNOSTICA CATHOLICA".

Skraceni naziv udruge je UECG.

Sjediste udruge je: Srednjak 89D, Zagreb 10000, Republika Hrvatska. 

Udruga djeluje na podrucju Republike Hrvatske.

Clanak 3.

UDRUGA "ECCLESIA GNOSTICA CATHOLICA (u daljnjem tekstu UECG, odnosno Udruga) je udruga registrirana pri Uredu za udruge u Registar udruga Republike Hrvatske.

UECG je dobrovoljna, nevladina i neprofitna organizacija.

Udruga moze osnivati ogranke i druge ustrojstvene oblike, sukladno pozitivnim pravnim propisima Republike Hrvatske, te Statutu i drugim opcim aktima Udruge.

Ogranci ce imati pavnu osobnost.

Udruga moze suradjivati i uclanjivati se u programom slicne asocijacije u zemlji i inozemstvu.

Clanak 4.

Udruga ima pecat.

Pecat Udrge je okruglog oblika promjera 3 cm s upisanim tekstom uz rub koji glasi:

UDRUGA "ECCLESIA GNOSTICA CATHOLICA", te mjestom sjedista Zagreb.

Clanak 5.

Udrugu zastupa Predsjednik i Dopredsjednik. Skupstina moze ovlastiti i druge osobe za zastupanje Udruge.

II

CILJEVI I DJELATNOSTI UDRUGE

Clanak 6.

Udruga je osnovana u cilju promicanja duhovnog razvitka i unapredjenja kvalitete zivota pojedinaca kroz razvoj ideje gnosticizma kao takvog. Gnosticizam naglasava oslobadjanje od ovog svijeta usvajanjem ezoterijskih saznanja pri cemu unutrasnja samospoznaja dovodi do spoznaje Boga.

Clanak 7.

Djelatnosti udruge su:

- rad na poticanju i razvijanju duhovnosti i kvalitete zivota kroz razne metode samorazvoja i razvoja svijesti te kroz usvajanje razlicitih ezoterijskih znanja koja vode do duhospoznaje,

- organiziranje, odrzavanje i sudjelovanje na kongresima, konvencijama, konferencijama, savjetovanjima, seminarima, predavanjima, radionicama, videoprojekcijama, tribinama i izlozbama u skladu sa ciljevima iz Cl. 6, a oni su promicanje duhovnog razvitka i unapredjenje kvalitete zivota,

- omogucavanje zainteresiranima da se upoznaju sa metodama i aktivnostima koje pomazu razvoju cjelokupnog covjekovog potencijala,

- organiziranje telefona za poticanje i razvoj duhovnosti i kvalitete zivota u svrhu podrske, savjetovanja i informiranja clanova Udruge,

- strucno usavrsavanje clanstva,

- izdavanje publikacija, literature, audio-vizualnih i drugih edukativnih materijala u skladu sa Zakonom,

- organiziranje izleta, druzenja i slicnog za clanove Udruge, u trajanju maksimalno dva dana i jednog nocenja, u skladu sa Zakonom,

- suradnja sa srodnim udrugama u Hrvatskoj i inozemstvu,

- suradnja i sudjelovanje u radu medija i javnog informianja,

- ukupnim aktivnostima udruge poticati razumijevanje i usvajanje etickih i moralnih vrijednosti.

Clanak 8.

Rad Udruge je javan. Javnost rada Udruge ostvaruje se na nacine utvrdjene ovim Statutom, poimenice:

- pravodobnim izvjescivanjem clanstva o radu Udruge i znacajnim dogadjajima, pisanim izvjescima, na posebnim skupovima ili na drugi prikladan nacin,

- javnim priopcavanjem.

Javnost se sa sjednica tijela Udruge moze iskljuciti samo u slucajevima (uskratom obavijesti i uvida u spise) zastite podataka koji su Zakonom odredjeni sluzbenim, poslovnim, znanstvenim, tehnicko-tehnoloskim ili autorskim pravom, tajnom te kada to zatrazi nadlezno Drzavno odvjetnistvo ili Sud.

III

CLANSTVO U UDRUZI

Clanak 9.

Clanom Udruge moze postati svaka fizicka osoba.

Udruga moze imati redovne, pocasne i pridruzene clanove.

Redovnim clanom Udruge mogu postati poslovno sposobni drzavljani Republike Hrvatske, te strani drzavljani koji prihvate Statut i opce akte Udruge.

Pocasnim clanom Udruge mogu postati poslovno sposobni drzavljani Republike Hrvatske te strani drzavljani koji svojim djelovanjem posebno doprinose ostvarivanju ciljeva Udruge uz njihovu suglasnost.

Clanak 10.

Clanom Udruge se postaje upisom u registar clanova koji vodi Dopredsjednik Udruge.

Odluku o prijemu u redovno clanstvo Udruge donosi Skupstina Udruge.

Odluku o prijemu u pocasno ili pridruzeno clanstvo donosi Skupstina Udruge na prijedlog clana Udruge i uz prethodni pristanak osobe koju se prima u pocasno clanstvo.

Clanak 11.

Skupstina Udruge odredjuje godisnji iznos clanarine.

Clanak 12.

Prava i obveze clanova su:

- placanje clanarine,

- bavljenje aktivnostima Udruge,

- cuvanje i podizanje ugleda Udruge,

- cuvanje materijalnih dobara i izvrsenje preuzetih obveza,

- djelovanje u skladu sa Statutom Udruge.

Clanak 13.

Clanstvo u Udruzi prestaje:

- dragovoljnim istupom,

- neplacanjem clanarine,

- iskljucenjem u slucaju krsenja odredaba ovog Statuta, odnosno ukoliko je clan ozbiljno ugrozio interese Udruge ili prouzrocio ozbiljnu stetu Udruzi ili njezinom clanstvu,

- smrcu clana.

Clan se brise iz Registra clanova bez posebne odluke ukoliko do kraja godine ne plati clanarinu za tekucu godinu.

Odluku o iskljucenju clana iz Udruge donosi Predsjednik. Iskljuceni clan ima pravo u roku od petnaest dana, racunajuci od dana dostave odluke, podnijeti zalbu Skupstini Udruge.

Skupstina je duzna rijesiti zalbu u roku od 30 dana racunajuci od dana dostave zalbe. Odluka Skupstine Udruge o iskljucenju je konacna.

Clanak 14.

Udruga se moze udruziti u saveze udruga i u medjunarodne udruge.

Odluku o udruzivannju donosi Skupstina.

IV

TIJELA UDRUGE

Clanak 15.

Tijela Udruge su:

- Skupstina,

- Predsjednik,

- Dopredsjednik.

SKUPSTINA

Clanak 16.

Skupstina je najvise tijelo upravljanja Udrugom. Skupstinu sacinjavaju svi redovni clanovi Udruge.

Clanak 17.

Skupstina moze biti redovita, izborna i izvanredna. Skupstina redovito zasjeda jednom u tijeku godine, dok se izborna sjednica Skupstine odrzava svake cetiri godine.

Sjednice Skupstine saziva Predsjednik Udruge na vlastitu inicijativu.

O odluci o sazivanju Skupstine Predsjednik utvrdjuje dnevni red sjednice, te dan i mjesto odrzavanja sjednice.

Predsjednik je duzan sazvati sjednicu Skupstine kada to zatrazi najmanje 1/3 clanova Udruge.

U svom zahtjevu za sazivanje Skupstine predlagatelji su obavezni predloziti dnevni red sjednice.

Ako Predsjednik ne sazove sjednicu Skupstine u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva iz stavka 5. ovog clanka, sazvati ce je predlagatelj (odluka treba sadrzavati prijedlog dnevnog reda, te mjesto i dan odrzavanja sjednice).

Clanak 18.

Skupstini predsjedava Predsjednik Udruge. U odsutnosti Predsjednika, Skupstinom upravlja Dopredsjednik.

O radu sjednice vodi se zapisnik, koji se trajno cuva u arhivi Udruge.

Clanak 19.

Skupstina odlucuje pravovaljano ako je nazocna natpolovicna vecina svih clanova Skupstine, a odluke donosi vecinom glasova nazocnih clanova, ako Statutom nije odredjena posebna vecina.

Clanak 20.

Skupstina Udruge:

- utvrdjuje politiku razvitka Udruge,

- donosi i mijenja Statut Udruge,

- donosi financijski plan i zavrsni racun,

- donosi druge akte i odluke vezane za rad Udruge,

- bira i razrjesuje duznosti predsjednika i Dopredsjednika Udruge,

- odlucuje o prestanku rada Udruge,

- daje smjernice za rad Udruge,

- odlucuje o zalbama clanova na odluke o iskljucenju iz Udruge,

- odlucuje o prestanku rada Udruge,

- obavlja i druge poslove odredjene Zakonom ili Statutom.

PREDSJEDNIK i DOPREDSJEDNIK

Clanak 21.

Izvrsne funkcije i druge poslove odredjene ovim Statutom obavlja Predsjednik Udruge. Predsjednika Udruge bira Skupstina udruge na mandat od cetiri godine.

Clanak 22.

Predsjednik:

- zastupa Udrugu,

- saziva Skupstinu Udruge,

- rukovodi radom Skupstine Udruge,

- utvrdjuje prijedloge programa djelatnosti i planove rada,

- brne o izvrsenju usvojenog programa rada i provedbi odluka Skupstine Udruge,

- upravlja imovinom Udruge,

- podnosi izvjesce o radu Udruge Skupstini Udruge,

- imenuje komisije i slicna tijela prema potrebi, te im odredjuje zadatke,

- brine se o upoznavanju javnosti s radom Skupstine udruge,

- nadzire materijalno i financijsko poslovanje Udruge,

- donosi odluke o iskljucenju clana Udruge,

- obavlja i druge poslove pedvidjene Statutom i drugim opcim aktima Udruge.

Clanak 23.

Za svoj rad Predsjednik je odgovoran Skupstini Udruge.

Predsjednik podnosi Skupstini Udruge godisnje izvijesce o svom radu.

U slucaju odsutnosti ili sprijecenosti, Predsjednika u svim poslovima zamjenjuje Dopredsjednik. Mandat Dopredsjednika traje cetiri godine.

Clanak 24.

Dopredsjednika Udruge bira i imenuje Skupstina na mandat od 4 godine za obavljanje strucno-administrativnih poslova u Udruzi.

Dopredsjednik Udruge vodi registar clanova.

Clanak 25.

Za rad u pojedinim podrucjima djelovanja Udruge, Skupstina ili Predsjednik mogu osnovati stalne i povremene komisije ili druga radna tijela.

Odlukom o osnivanju komisije ili radnih tijela utvrdjuje se njihov sastav, zadaca, vrijeme za koje se osnivaju i odgovornost za obavljanje poslova.

V

IMOVINA I NACIN STJECANJA IMOVINE

Clanak 26.

Imovinu Udruge cine:

- novcana sredstva,

- pokretne stvari,

- nekretnine,

- druga imovinska prava.

Clanak 27.

Udruga stjece imovinu:

- od clanarine,

- od dobrovoljnih priloga i darova,

- od donacija iz proracuna,

- od sredstava dobivenih od medjunarodnih organizacija koje podupiru rad i djelovanje Udruge,

- od sredstava od realiziranih projekata i ideja koje je prethodno Udruga valorizirala i podrzala i

- iz drugih izvora u skladu sa Zakonom.

Clanak 28.

Izvijesce o materijalno-financijskom poslovanju Predsjednik Udruge podnosi Skupstini na razmatranje i prihvacanje.

VI

PRESTANAK POSTOJANJA UDRUGE

Clanak 29.

Udruga prestaje postojati u slucajevima predvidjenim Zakonom.

U slucaju prestanka postojanja Udruge preostala imovina ce pripasti osnivacima Udruge.

U slucaju prestanka postojanja temeljem odluke Skupstine, ista donosi odluku o prestanku postojanja Udruge dvotrecinskom vecinom glasova od ukupnog broja clanova Skupstine.

VII

PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 30.

Statut Udruge donosi Skupstina vecinom glasova ukupnog broja clanova Skupstine Udruge nakon provedene rasprave.

Clanak 31.

Tumacenje odredaba ovog Statuta daje Skupstina Udruge.

Tumacenje drugih akata Udruge daje Predsjednik Udruge.

U Budapest (Magyarország), 17. svibnja 2012. godine u 03:34 p.m. CET

Predsjednik Udruge

TEO LJUBIC

         

REPUBLIKA HRVATSKA

        GRAD ZAGREB

   GRADSKI URED ZA

        OPCU UPRAVU

     Ovjerava se da je ovaj Statut u skladu sa Zakonom o udrugama temeljem rjesenja ovog Gradskog ureda KLASA:  UP/I-230-02/2012-01/423  URBROJ:  251-07-02/1-12-02 od 9. srpnja 2012. godine.

POMOCNICA PROCELNIKA

ZA PRAVNE POSLOVE

Dragica Kovacic, dipl iur.

THELEMA

THELEMA je grčka riječ koja znači Volja i iste je brojčane vrijednosti kao i riječ AGAPE koja znači Ljubav. Ovo znači da se ova dva pojma nadopunjuju ili da su istovjetni.
Svi veliki mudraci poznavali su Zakon Theleme i živjeli su u skladu s njim, iako ga možda nisu poznavali pod ovim imenom i oblikom pod kojem ga mi danas poznajemo.
Zakon Theleme koji danas poznajemo objavljen je 1904. godine kroz knjigu nazvanu Liber AL vel Legis ili u prijevodu Knjiga Zakona. Ova knjiga objavljuje nastupanje Novog Eona tj. nove ere u razvoju čovječanstva i proglašava novi Zakon koji po prvi put u povijesti vrijedi za cijelo čovječanstvo i nije ograničen kulturološkim, klimatskim, rasnim i zemljopisnim razlikama.
Thelema je univerzalni zakon po kojem Univerzum deluje. To je zakon evolucije i kao takav predstavlja jedini ispravni kodeks ponašanja svakog čovjeka. Ovaj Zakon možemo sažeti u dvije rečenice:


«Čini što ti volja i to neka ti bude sav Zakon.»
«Ljubav je zakon, ljubav pod voljom.»


Prva rečenica objavljuje sam zakon, a druga pojašnjava prirodu ovog zakona.
Ove rečenice isprva zvuče vrlo jednostavno i teško da ih bilo tko neiniciran u njihovo dublje značenje može shvatiti za ozbiljno. Osnovna grješka proizlazi iz pogrešnog shvaćanja riječi Volja. Ova Volja nije trenutni hir, ona nije životinjski nagon ili slijepa želja stvorena nepoznavanjem svoje istinske prirode. Ova Volja je duboka i Sveta tajna u svakom čovjeku, istinsko kretanje njegovog Bića. Ona je sudbina, skriveni uzrok svih stvari i čovjek je u normalnim uslovima nije svjestan. Ona je sila prirode jednako kao i gravitacija, nevidljiva je golim okom, a ipak određuje naše kretanje. Volja je Alfa i Omega, ona je svrha svakog postojanja. Možemo reći da je Volja Sunca da izlazi na istoku i zalazi na zapadu ili da je Volja sjemena izrasti u drvo.
Sada dakle, možemo vidjeti da rečenica «Čini što ti volja i to neka ti bude sav Zakon.» objavljuje Zakon nove, nadmoćne ljudske rase i nalaže svakom muškarcu i ženi da obave taj najuzvišeniji zadatak od svih, da spoznaju svoju Istinsku Volju. Jedino tada mi možemo biti u skladu sa prirodom svih stvari u Univerzumu. Ovaj zadatak nije nimalo lak jer zahtijeva potpunu iskrenost i predanost, životinjsku snagu i upornost, a mnogi ljudi za ovo još nisu spremni. Ne, nije istina da nisu spremni, oni ne znaju da su spremni, ne žele biti spremni, ne usuđuju se biti spremni i kukavni su u pogledu Istinske Volje.
Thelema je potraga za vlastitom božanskom iskrom, put ratnika svjetlosti. To je neutaživa glad za vlastitom istinom.
Priroda ove Volje je Ljubav i to je način na koji naša Volja djeluje. Ova Ljubav je AGAPE. To nije ona ljudska sentimentalnost obojena predrasudama i romantičnim iluzijama. Ova sentimentalnost samo je zakržljali oblik one velike ljubavi Theleme o kojoj ovde govorim. Ta ljubav je sama Vatra našeg srca, glad za sjedinjenjem s Beskonačnim. Ljubav Theleme je prije svega iskrena, to je naša strast, snaga i hrabrost. U ljubavi pod voljom mi prihvaćamo sve stvari kako bi se spojili sa njima i spoznali istinu koja je izvan vidljive pojavnosti. Razmišljanjem možemo saznati vrlo malo o pravoj prirodi neke stvari jer sve o čemu mi možemo razmišljati je ono što već znamo. Iskustvom dolazimo do novih činjenica i spoznaja o pravoj istini stvari, a ovo iskustvo se stiče ljubavlju pod voljom. Možemo reći kako je priroda Zakona Theleme vječno kretanje prema nepoznatom, spajanje sa svim stvarima koje ne poznajemo kako bi ih u ljubavi pod voljom učinili sastavnim dijelom našeg vlastitog Univerzuma. Jer Istinska Volja je naše Istinsko Biće u akciji, ono nema zacrtani cilj, njegova je priroda stalno kretanje.
«Svaki muškarac i svaka žena je Zvijezda.»
U Novom Eonu svaki je čovjek centar svog vlastitog Univerzuma. Što to znači? To znači da svaki čovjek poput Zvijezde blista svojom vlastitom svjetlošću, potpuno slobodan i svaki je za sebe jedinstven centar Svemira. Svaka zvijezda je različita i putuje svojom vlastitom putanjom. Ona nije ograničena ničim osim vlastitim smjerom kretanja, a taj smjer je njena Istinska Volja. Dakle, osnovna ideja koja se krije u ovoj rečenici je ideja slobode, ravnopravnosti i tolerancije. Razmislite malo o ovome, jer slobodu koju dopustite sebi morate dopustiti i drugima. Ovo je dvostruka oštrica mača kojim se postiže ravnoteža i osobna sloboda dobiva proporcije.
«Riječ grijeha je ograničenje.»
Sloboda igra ključnu ulogu u našem Zakonu i bez nje nismo sposobni vršiti svoju Volju. Za slobodu se moramo izboriti, svako za sebe na svoj jedinstveni način. Postoji mnogo tipova slobode, na svakom planu postojanja i svi su nužni za bilo kakav napredak na putu Volje. Postoji sloboda od vanjskih utjecaja tj. utjecaja okoline i sloboda od unutrašnjih utjecaja, onih obrazaca ponašanja, predrasuda i navika koje se nalaze u nama i oblikuju naše živote. Većinom su upravo ovi, unutrašnji utjecaji oni koji stvaraju najviše problema i ograničavaju našu Zvijezdu. Oni se uvijek oslikavaju u vanjskim utjecajima, jer ono što je gore jednako je onom što je dolje i ono što je unutra jednako je onom što je vani. To su naše iluzije, predrasude, strahovi, sumnje i loše navike koje smo prihvatili kroz odgoj u djetinjstvu i kasnije u životu. Lažne religije, moralni i etički zakoni uzrok su najgorih psihoza i komplesa čovjeka jer predstvaljaju najveća neprirodna ograničenja tj. ograničenja koja je postavio čovjek u svrhu kontrole tko zna čega, a utkani su u svijest rase generacijama krivog odgoja. Recimo da ste invalid i niste u mogućnosti šetati šumom, to je jedno od ograničenja koja je postavila priroda, na neki način. Ali zamislite slučaj da ste potpuno zdravi i da vam netko kaže «Ne smijete šetati po šumi jer to nije moralno.» Ovo zvuči smiješno. Ipak, ovo se događa svakodnevno i mi gotovo da više ne primjećujemo koliko smo ograničeni već u samom startu, od samog rođenja. Uče nas što je dobro, a što loše, što se smije, a što ne smije. Ovo je način na koji današnji čovjek funkcionira. Dresiraju ga od malih nogu, roditelji, zatim mediji i okolina. Servirajte mu "istinu" i bit će dobar i poslušan. Čiju istinu? Ono što današnji čovjek zna o sebi je iluzorna konstrukcija koja je umjetna tvorevina i uopće nije njegova. Svi moramo biti jednaki i živjeti po pravilima koje su propisali ljudi bolesnog uma i zakržljalog falusa?! Sloboda od religioznih, moralnih i etičkih zakona mnogima izgleda strašno, podsjeća ih na anarhiju. Odgovorno tvrdim da ovo nije tako. Sloboda o kojoj ovdje pišem, povlači za sobom još snažniju silu, silu odgovornosti. Poznavanje Istinske Volje i prakticiranje apsolutne slobode tijela i uma uz preuzimanje odgovornosti za svoja djela dovode čovječanstvo na jedan novi, viši nivo postojanja. Jer sve dok ne postignemo ovu slobodu mi nismo razmaknuli zavjese koji skrivaju naše svetište i ne možemo vidjeti svoju vlastitu zvjezdanu suštinu. Zato zapišite ovo u svoja srca i umove:
«Nema Zakona nad Čini što ti volja.»
«Ti nemaš prava osim vršiti svoju volju. Čini to i nitko ti neće reći ne.»
Čovjek koji ne živi u skladu sa svojom Voljom nije u skladu sa prirodom i osjeća tugu i nezadovoljstvo. Oni koji ustrajavaju u tome dobijaju bolest uma ili tijela.

Ponekad znamo kako bi trebali djelovati i što bi za nas bilo najbolje ali nemamo hrabrosti za to. Um izmišlja isprike za ne djelovanje, strah nam govori da se povučemo iz bitke. Pazite ovo: «Loše se osjećam na ovom poslu i najbolje bi mi bilo da odem odavde. Ali ne mogu, to znači da moram početi iz početka, a imam već puno godina i teško mi je početi iz početka. Ovdje imam barem neku sigurnost...» Ovo je toliko česta pojava da je već postala simbol zapadnog čovjeka. Ovo je prokletstvo straha i malodušnosti. Strah ne postoji u srcu ratnika. Thelema je put ratnika, to je put hrabrosti, čista srca i vjere u svoje mogućnosti.

Znajte još samo ovo, prihvatili vi svjesno ovaj zakon ili ne, on i dalje djeluje jer to je zakon samog Univerzuma i po njemu cijela Priroda deluje. A onaj koji se suprotstavi struji Volje biva raznesen.
«Zakon je za sve.»

VÖRÖS MÁGUS - glumac u predstavi Prirode

U dan pod vladavinom Boginje ljubavi, ljepote i umjetnosti, planeta Venere, 5. listopada 2012. godine u Budapest, Magyarország